Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika (Knjiga prva. Knjiga druga. Knjiga treća.)

KNJIGA PRVA Sadržaj Predgovor Kratice i oznake I. KOGNITIVNA GRAMATIKA U KONTEKSTU KONSTRUKCIJSKIH MODELA 1.1 Prema funkcionalnim pristupima gramatici 1.2 Zašto naziv konstrukcijske gramatike? 1.3 O konstrukcijskim gramatikama 1.4 Simbolički i autonomistički pristup 1.4.1 O simboličkom pristupu unutar konstrukcijskih modela 1.4.2 Simbolički pristup u kognitivnoj gramatici 1.5 Kognitivna gramatika i značenje 1.6 Leksik i gramatika II. VRSTE RIJEČI 2.1 Nominalni profili 2.1.1 Gradivne, tvarne ili nebrojive imenice 2.1.2 Zbirne imenice 2.1.3 Imenice pluralia tantum 2.2 Relacijske predikacije 2.2.1 Nevremenske relacijske predikacije 2.2.2 Procesi 2.3 Granične (hibridne) kategorije 2.3.1 Nominalne hibridne kategorije 2.3.1.1 Imenice u relaciji s nekom drugom imenicom 2.3.1.2 Imenice kojima proces služi kao konceptualna baza - nominalizacije 2.3.1.3 Dvostrukorelacijske imenice 2.3.1.4 Zamjenice kao relacijska kategorija 2.3.2 Rubni i hibridni tipovi glagola i nevremenskih relacijskih predikacija III.-IV. IMENSKA SINTAGMA SEMANTIČKI ASPEKTI U STROJA I MENSKE SINTAGME 3.1 Tipovi i varijante 3.2 Pridjevna premodifikacija (specifikacija) 3.2.1 Odnosni pridjevi 3.2.2 Gradivni i opisni (kvalitativni) pridjevi 3.3 Usidrenje (referencija) 3.3.1 Prema usidrenoj varijanti - brojevi kao apsolutni kvantifikatori 3.3.2 Eksplicitna sredstva usidravanja imenske sintagme 3.3.2.1 Determinacija 3.2.2.2. Neodređena apsolutna kvantifikacija 3.3.2.3 Relativna kvantifikacija 3.3.3 Implicitne strategije usidrenja 3.3.3.1 Generičke imenske sintagme i implicitna kvantifikacija 3.3.3.2 Implicitna determinacija 3.4 Predikatne imenske sintagme SINTAGMATSKI ASPEKTI USTROJA IMENSKE SINTAGME 4.1 Nezavisne i zavisne sastavnice konstrukcije 4.2 O odredniku profila (glavi), modifikatoru i dopuni 4.3 Temeljni konstrukcijski tipovi imenske sintagme u hrvatskom jeziku 4.3.1 Premodifikacija 4.3.2 Prijedložno-padežna postmodifikacija 4.3.3 Besprijedložna postmodifikacija 4.3.4 Priložna postmodifikacija 4.4 Komplementacija/modifikacija - i jedno i dvoje 4.5 O konstrukcijama s brojevima dva, tri i četiri 4.6 Apozicijska imenska sintagma 4.7 Konstrukcijske sheme imenske sintagme i njihova opća taksonomija V. SINTAKSA PADEŽA SEMANTIČKE ULOGE 5.1 Nastanak, recepcija, razrada i gramatičke implikacije pojma semantičkih uloga 5.2 Pojam semantičkih uloga i starija gramatička tradicija POJAM PADEŽA KROZ POVIJEST I NJEGOVA KOGNITIVNA KONCEPCIJA 6.1 Što je padež? 6.2 Gramatička tradicija antičke Grčke i Rima i njezini tragovi u današnjem poimanju padeža 6.3 Srednjovjekovni korijeni ideje općega padežnoga značenja i njegova definiranja u lokalističkim okvirima 6.4 Geštaltistička psihologija i zakonitosti vizualne percepcije 6.5 Neurološka teorija mentalnih mapa i prostorni temelji ljudske konceptualizacije 6.6 Prostorna utemeljenost padežnih značenja i njihovo jedinstvo na shematičnoj razini SINTAKTIČKO-SEMANTIČKA ANALIZA KOSIH PADEŽA U HRVATSKOM JEZIKU GENITIV 7.1 Besprijedložni genitiv 7.1.1 Ablativni genitiv 7.1.2 Posvojni genitiv 7.1.3 Dijelni (partitivni) genitiv 7.1.5 Genitiv cijene 7.1.6 Genitiv obilja ili oskudice 7.1.7 Vremenski genitiv 7.1.8 Genitiv svojstva ili kvalitativni genitiv 7.1.9 Subjektni genitiv 7.1.10 Objektni genitiv 7.1.11 Objasnidbeni (eksplikativni) genitiv 7.1.12 Genitiv zaklinjanja 7.2 Genitiv s prijedlozima 7.2.1 Genitiv s prijedlogom od 7.2.2 Genitiv s prijedlogom do 7.2.3 Genitiv s prijedlogom iz 7.2.4 Genitiv s prijedlogom s(a) 7.2.5 Genitiv s prijedlozima ispred i iza te izvan (van) i unutar 7.2.6 Genitiv s prijedlozima iznad, ispod, više (poviše) i niže 7.2.7 Genitiv s prijedlozima prije, uoči, poslije, nakon, za i tijekom (tokom) 7.2.8 Genitiv s prijedlozima dno (podno, nadno, udno) i vrh (povrh, navrh, uvrh, zavrh) 7.2.9 Genitiv s prijedlozima čelo, nakraj, onkraj, krajem i potkraj 7.2.10 Genitiv s prijedlogom sred (nasred, posred, usred) 7.2.11 Genitiv s prijedlogom oko (okolo) 7.2.12 Genitiv s prijedlozima blizu, kod, (po)kraj, pored, nadomak, nadohvat, u i mimo 7.2.13 Genitiv s prijedlozima duž (uzduž), širom i diljem 7.2.14 Genitiv s prijedlogom preko 7.2.15 Genitiv s pr!;edlozima bez i osim 7.2.16 Genitiv s prijedlozima mjesto (umjesto, namjesto) i uime 7.2.17 Genitiv s prijedlozima putem, pomoću (s pomoću) i posredstvom 7.2.18 Genitiv s prijedlogom između 7.2.19 Genitiv s prijedlozima (na)spram, protiv, nasuprot (usuprot), usprkos i unatoč 7.2.20 Genitiv s prijedlozima zbog, uslijed i radi (zaradi, poradi) 7.2..21 Genitiv s prijedlogom glede 7.2.22 Genitiv s prijedlozima prigodom, prilikom i povodom 7.3 Zaključna razmatranja DATIV 8.1 Dativ u suvremenim opisima 8.2 Besprijedložni dativ 8.2.1 Dativ negranične direktivnosti ili dativ smjera 8.2.2 Dativ namjene 8.2.3 Dativ koristi ili štete 8.2.4 Posvojni dativ 8.2.5 Dativ interesa (ili etički dativ) 8.2.6 Emfatični dativ 8.3 Dativ s prijedlozima 8.3.1 Dativ s prijedlozima k(a) i prema (naprama) 8.3.2 Dativ s prijedlozima nadomak, nadohvat, nasuprot, usprkos, unatoč i protiv 8.4 Zaključna razmatranja AKUZATIV 9.1 Besprijedložni akuzativ 9.1.1 Akuzativ direktnoga objekta 9.1.2 Vremenski akuzativ 9.1.3 Akuzativ mjere 9.1.4 Akuzativ s infinitivom 9.1.5 Načinski akuzativ 9.2 Akuzativ s prijedlozima 9.2.1 Akuzativ s prijedlozima kroz, niz i uz 9.2.2 Akuzativ s pr{iedlozima na, o, po, u i mimo 9.2.3 Akuzativ s prijedlozima među, nad, pod i pred 9.2.4 Akuzativ s pr!;edlogom za 9.3 Zaključna razmatranja LOKATIV 10.1 Lokativ s prijedlogom u 10.2 Lokativ s prijedlogom na 10.3 Lokativ s prijedlogom o 10.4 Lokativ s prijedlogom po 10.5 Lokativ s prijedlogom pri 10.6 Zaključna razmatranja INSTRUMENTAL 11.1 Besprijedložni instrumental 11.1.1 Instrumental sredstva 11.1.2 Prostorni instrumental ili prosekutiv 11.1.3 Vremenski instrumental 11.1.4 Pridjevni instrumental 11.1.5 Subjektni instrumental 11.1.6 Instrumental indirektnog a objekta 11.1.7 Predikatni instrumental 11.1.7.1 Predikatni instrumental sa semikopulativnim prijelaznim glagolima 11.1.7.2 Predikatni instrumental s kopulativnim glagolom biti i sa semikopulativnim neprijelaznim glagolima 11.1.8 Instrumental podrijetla ili ablativni instrumental 11.1.9 Instrumental osnovne osobine 11.2 Instrumental s prijedlozima 11.2.1 Instrumental s prijedlogom s(a) 11.2.2 Instrumental s prijedlozima pred(a ) i za 11.2.3 Instrumental s prijedlozima nad(a) i pod(a) 11.2.4 Instrumental s prijedlogom među 11.3 Zaključna razmatranja ZAVRŠNE NAPOMENE Literatura Kazalo imena Kazalo pojmova KNJIGA DRUGA Sadržaj Predgovor Kratice i oznake UVOD I. PREDIKAT 1.1 Kratak pregled i definicije simbola 1.2 Suznačnoglagolske konstrukcije 1.3 Gramatičke kategorije lica i broja 1.4 Glagolski pridjev radni i trpni 1.5 Glagolska vremena i načini 1.5.1 Prezent 1.5.2 Futur I. 1.5.2.1 Futur 1. u relativnoj uporabi i futur 2. 1.5.2.2 Drugi vidovi relativne uporabe futura 1 . 1.5.3 Perfekt 1.5.4 Aorist i imperfekt 1.5.5 Pluskvamperfekt 1.5.6 Kondicional 1. 1.5.7 Kondicional 2. 1.5.8 Imperativ i optativ 1.6 Predikatni proširak (sekundarni predikat) 1.7 Zaključno o predikatnom ustrojstvu II. DOPUNE 2.1 Glagolske dopune 2.1.1 Subjekt 2.1.1.1 Subjekt i hijerarhija semantičkih uloga 2.1.1.2 Subjekt i empatijska hijerarhija 2.1.1.3 Subjekt i hijerarhija određenosti 2.1.1.4 Subjekt i odnos lika i pozadine 2.1.1.5 Kontrola predikatne sročnosti kao obilježje subjektnosti 2.1.1.6 Bezličnost i potencijalna subjektnost - predikatna ustrojstva s meteorološkim i egzistencijalnim glagolima 2.1.2 Objekt 2.1.2.1 Direktni objekt 2.1.2.1.1 Prototip direktnoga objekta u akuzativu 2.1.2.1.2 Konstrukcije s dvije besprijedložne akuzativne dopune 2.1.2.1.3 Rubni tipovi direktnoga objekta u akuzativu - neleksikalizirani (implicitni) i leksikalizirani direktni objekti u akuzativu 2.1.2.1.4 Dijelni i slavenski genitiv 2.1.2.2 Indirektni objekt 2.1.2.2.1 Besprijedložni indirektni objekt u genitivu 2.1.2.2.2 Besprijedložni indirektni objekt u dativu 2.1.2.2.3 Besprijedložni indirektni objekt u instrumentalu 2.1.2.2.4 Prijedložni objekti 2.1.2.2.5 Konstrukcije s više objekata 2.1.3 Adverbijalne dopune 2.1.3.1 Obvezne adverbijalne dopune 2.1.3.2 Neobvezne adverbijalne dopune 2.2 Pridjevske dopune III. MODIFIKATORI 3.1 Kompozitnokonstrukcijski obvezni modifikatori 3.2 Adverbijalni modifikatori IV. PASIV I SRODNE KONSTRUKCIJE 4.1 Perifrastični pasiv 4.2 Refleksivni pasiv 4.3 Nominalizacija kao strategija pasivizacije 4.4 Pridjevne i ergativne pasivne konstrukcije ZAVRŠNE NAPOMENE Literatura Kazalo imena Kazalo pojmova KNJIGA TREĆA Sadržaj Predgovor Kratice i oznake I. KOORDINACIJA 1. SLOŽENA REČENICA I ODNOS KOORDINACIJE I SUBORDINACIJE 2. KLAUZALNI SEMANTIČKI POLOVI 3. NAČELO KONTINUITETA 3.1 Kontinuitet semantičkoga profila i/ili baze 3.2 Kontinuitet aktivne domene 3.3 Kontinuitet matrice aktivnih domena 4. NAČELO EKONOMIČNOSTI 5. NAČELO KOGNITIVNE DISTANCE 5.1 Sastavni veznici i, pa i te 5.2 Sastavni veznici n i i niti 5.3 Suprotni veznici a, ali i no 5.4 Suprotni veznici nego i već 5.5 Rastavni veznik ili 5.6 Zaključno o odnosu koordiniranih konstrukcija i kontinuuma kognitivne distance 6. NAČELO SMISAONE NADGRADNJE 6.1 Sastavnost i načelo simetričnoga kontinuiteta 6.1.1 Veznici i, pa i te 6.1.2 Veznici ni i niti 6.2 Suprotnost i načelo asimetričnoga kontinuiteta 6.2.1 Veznici nego i već 6.2.2 Veznici ali i no 6.2.3 Veznik a 6.3 Rastavne rečenice 7. NAČELO I KONIČNOSTI 7.1 Ikoničnost i sastavnost 7.2 Ikoničnost i suprotnost 7.3 Ikoničnost i rastavnost 8. KOORDINACIJSKA JUKSTAPOZICIJA 9. ZAKLJUČNO O KOORDINACIJI (I UVODNO O SUBORDI NACIJI): SMISAONI MOSTOVI I PREDODŽBENE GRANICE 9.1 Sastavne konstrukcije i subordinacija 9.2 Suprotne konstrukcije i subordinacija 9.3 Rastavne konstrukcije i subordinacija 9.4 Zaključno o odnosu koordinacije i subordinacije II. SUBORDINACIJA 1. O OPSEGU I ZNAČENJU POJMA SUBORDINIRANOSTI 2. EKSPLICITNA (SINDETSKA) SUBORDINACIJA 2.1 Kriteriji za podjelu finitnih eksplicitno subordiniranih klauza 2.2 Složene rečenice s nerelativnim eksplicitno subordiniranim klauzama 2.2.1 Složene rečenice s eksceptivnim klauzama 2.2.2 Složene rečenice s adverbijalnim klauzama 2.2.2.1 Mjesne (lokalne) klauze 2.2.2.2 Vremenske (temporalne) klauze 2.2.2.3 Načinske (modalne) klauze 2.2.2.4 Usporedne (komparativne) klauze 2.2.2.5 Uzročne (kauzalne) klauze 2.2.2.6 Posljedične (konsekutivne) klauze 2.2.2.7 Namjerne {finalne) klauze 2.2.2.8 Uvjetne (kondicionalne ili pogodbene) klauze 2.2.2.9 Dopusne (koncesivne) klauze 2.2.3 Složene rečenice s dopunskim klauzama 2.2.3.1 Subjektne klauze 2.2.3.2 Objektne klauze 2.2.3.3 Predikatne klauze 2.2.4 Složene rečenice s postmodifikacijskim klauzama 2.3 Složene rečenice s relativnim eksplicitno subordiniranim klauzama 2.3.1 Relativne klauze u užemu smislu 2.3.1.1 Raščlanjene relativne klauze 2.3.1.2 Neraščlanjene potsmodifikacijske relativne klauze 2.3.2 Adverbijalne klauze 2.3.3 Dopunsko-relativne klauze 2.3.4 Korelativne klauze 2.3.4.1 Korelativne klauze supstitucijskoga tipa 2.3.4.2 Korelativne klauze nesupstitucijskoga tipa 3. IMPLICITNA (ASINDETSKA) SUBORDINACIJA 3.1 Složene rečenice s nefinitnim klauzama 3.1.1 Infinitivne klauze 3.1.1.1 Finitni i infinitivni oblici 3.1.1.2 Dopunske izrične objektne klauze 3.1.1.3 Dopunske izrične subjektne klauze 3.1.1.4 Adverbijalne namjerne klauze 3.1.2 Klauze s glagolskim prilozima sadašnjim i prošlim 3.1.3 Klauze s glagolskim pridjevima (participske klauze) 3.2 Složene rečenice s jukstaponiranim klauzama ZAKLJUČNE NAPOMENE Literatura Kazalo imena Kazalo pojmova